Nuklearno oružje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potiče od nuklearnih reakcija, bilo od fisije ili od mnogo jače fuzije. Kao rezultat, čak i nuklearno oružje sa relativno malim učinkom je značajno jače od najjačeg konvencionalnog eksploziva.
Nuklearno oružje |
---|
Historija nuklearnog oružja |
Države |
SAD · Rusija · Ujedinjeno Kraljevstvo |
U historiji ratovanja, nuklearna oružja korištena su samo dva puta, oba puta tokom zadnjih dana Drugog svjetskog rata. Prvi događaj desio se ujutro 6. augusta 1945. godine, kada su SAD bacile uranijsku eksplozivnu napravu čije je šifrirano ime bilo Little Boy ("mali dječak") na japanski grad Hirošimu. Drugi događaj odigrao se tri dana kasnije, kada je plutonijska naprava implozijskog tipa, koja je imala šifrirano ime Fat Man ("debeli čovjek"), bačena na grad Nagasaki. Upotreba ovih oružja, koja je rezultirala trenutnom smrću oko 100.000 do 200.000 pojedinaca (većinom civila) i čak više tokom vremena, bilo je i ostaje kontroverzno. Kritičari su optuživali da su to bila nepotrebna djela masovnog ubijanja, dok su drugi tvrdili da je upotreba nuklearnog oružja maksimalno smanjila žrtve na objema stranama tako što je ubrzala kraj rata.
Od tada, nuklearna oružja bila su detonirana više od dvije hiljade puta zbog testiranja i demonstrantivnih svrha. Jedine poznate zemlje koje su detonirale takvo oružje su SAD, Sovjetski savez, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina, Indija i Pakistan, a od oktobra 2006. godine pridružila im se i Sjeverna Koreja. Ove zemlje su deklarirane nuklearne sile (zajedno sa Rusijom, koja je naslijedila oružje nakon raspada Sovjetskog saveza).
Mnogobrojne druge zemlje možda posjeduju nuklearno oružje, ali nisu nikada javno priznale posjedovanje, ili njihove tvrdnje da ga ne posjeduju nisu bile potvrđene. Na primjer, Izrael ima savremene avionske sisteme isporuke i izgleda da ima opsežan nuklearni program sa stotinama nuklearnih glava. I Iran je trenutno optužen od brojnih vlada za pokušaje razvijanja nuklearnog oružja, iako njegova vlada tvrdi da su njihove potvrđene nuklearne aktivnosti, kao što je obogaćivanje uranija, za mirnodobne svrhe. U prošlosti se špekulisalo da nuklearno oružje razvijaju, odnosno da ga je testirala, i Južnoafrička Republika u doba apartheida, Švedska, a danas se slične špekulacije vežu uz Brazil. SFR Jugoslavija je također započela rad na razvoju nuklearnog oružja, ali je on napušten 1960-ih.[1]
Pored njegove upotrebe kao oružje, nuklearni eksploziv bio je testiran i korišten u razne ne-vojne svrhe. Sintetički elementi kao što je ajnštajnij, stvoreni u nuklearnoj fisiji, otkriveni su nakon prvog testa hidrogenske bombe.