Čuvaši
etnička grupa / From Wikipedia, the free encyclopedia
Čuvaški narod (çăvaş), množina: чӑвашсем, çăvaşsem; ruski: чува́ши) su turska etnička grupa, ogranak Ogura, porijeklom iz područja koje se proteže od regije Idel-Ural (Volga-Ural) do Sibira.
чӑвашсем çăvaşsem | |
---|---|
Ukupna populacija | |
c. 1.5 miliona[1] | |
Regije sa značajnom populacijom | |
Russia | 1,435,872 684,930[2][3][4] |
Kazahstan | 22,305[5] |
Ukraijina | 10,593[6] |
Uzbekistan | 10,074[7] |
Tadžikistan | 3,904[8] |
Turkmenistan | 2,281[9] |
Bjelorusija | 2,242[10] |
Moldova | 1,204[11] |
Sjedinjene Američke Države | 900 |
Kirgistan | 848[12] |
Gruzija | 542[13] |
Latvija | 466–518[14][15] |
Azerbejdžan | 489[16] |
Estonija | 373[17] |
Jezici | |
Čuvaški Ruski | |
Religija | |
Većina: Rusko pravoslavlje Manjina: Vattisen Yaly Sunitski Islam | |
Related ethnic groups | |
Volga Tatars, Mari, Besermyan |
Većina njih živi u Čuvašiji i okolnim područjima, iako se zajednice Čuvaša mogu naći širom Ruske Federacije. Govore Čuvaški, jedinstveni turski jezik koji se odvojio od ostalih jezika u porodici prije više od milenija. Među vjernicima Čuvaša većina su pravoslavni kršćani, iako još uvijek postoji mala zajednica koja slijedi sunitski islam.
Ne postoji univerzalno prihvaćena etimologija riječi Čuvaš ali postoji nekoliko teorija. Prva sugeriše da je Čuvaš adaptacija Suvara, etnonima ljudi koji su kontroverzno povezani sa modernim Čuvašima.[18]
Čuvaški jezik je član porodice turskih jezika i jedini je ogurski turski jezik koji je preživio.[19][20] Govori se u Čuvašiji i obližnjim regionima duž srednjeg toka rijeke Volge, u centralnom delu evropske Rusije.