Korisnik:Gold lilium/Glenn Miller
From Wikipedia, the free encyclopedia
Alton Glen (Glenn) Miller[1] (1. mart 1904 – nestao 15. decembra 1944) [1] [2] [3] [4] [5] bio je američki osnivač big benda, vlasnik, dirigent, kompozitor, aranžer, trombonista i snimatelj prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je bio oficir u zračnim snagama američke vojske.[4] Glenn Miller and His Orchestra bio je jedan od najpopularnijih i najuspješnijih bendova 20. vijeka i ere big benda.[6] [7] [8] Njegova vojna grupa, Orkestar vojnih zračnih snaga majora Glenna Millera,[4] također je bio popularan i uspješan.[4]
Glenn Miller and His Orchestra bio je najprodavaniji muzički bend od 1939. do 1942. godine. Millerov civilni bend nije imao gudačku sekciju kao njegova vojna jedinica, ali je imao slap bas u ritam sekciji. Bio je bend koji je imao turneje i koji je skoro svaki dan emitovao više radio emisija. Njihove najprodavanije ploče uključuju Millerovu tematsku pjesmu "Moonlight Serenade", koja je prva zlatna ploča ikada napravljena te "Chattanooga Choo Choo". Sljedeće pjesme su također na listi najprodavanijih: "In the Mood" , "Pennsylvania 6-5000" (štampano kao "Pennsylvania Six-Five Thousand" u izdavačkim kućama), "A String of Pearls", "Moonlight Cocktail", "At Last", "(I've Got a Gal In) Kalamazoo", "American Patrol", "Tuxedo Junction", "Elmer's Tune", "Little Brown Jug" i "Anvil Chorus".[9] Uključujući "Chattanooga Choo Choo", pet pjesama koje su svirali Miller i njegov orkestar, bili su hitovi broj jedan veći dio 1942. godine i mogu se naći na Listi broj jedan Billboard singlova iz 1942. godine.[10] Za četiri godine, Miller je postigao rekorde, i to 16 puta je bio broj jedan na top ljestvicama i 69 puta je imao najbolje 10 hitove, što je više od Elvisa Presleya (40)[11] i Beatlesa u njihovim karijerama.[12] [13] [14] Njegova muzička zaostavština uključuje više snimaka u Grammy Hall of Fame. Njegov rad izvode swing bendovi, jazz bendovi i big bendovi širom svijeta više od 75 godina.[15]
Miller se smatra ocem modernih američkih vojnih bendova. Godine 1942. dobrovoljno se pridružio američkoj vojsci kako bi zabavljao trupe tokom Drugog svjetskog rata i završio je u zračnim snagama američke vojske.[4] Njihov posao bio je jednako težak kao i civilni bend. S punom gudačkom sekcijom koja je dodana velikom bendu, Orkestar vojnog zrakoplovstva majora Glenna Millera[16] bio je preteča mnogih američkih vojnih big bendova.[17] [4]
Miller je nestao u akciji (MIA) 15. decembra 1944. godine na letu iznad La Manche.[4] U skladu sa standardnom operativnom procedurom za američke vojne službe, Miller je službeno proglašen mrtvim godinu i dan kasnije.[18] [4] [19] Vojna istraga dovela je do službenog nalaza smrti (FOD) za Millera, Normana Baesella i Johna Morgana, koji su poginuli na istom letu.[20] Sva tri oficira su navedena na "Listi nestalih" na Američkom groblju i Memorijalu u Cambridgeu u Engleskoj.[4] [21] Budući da njegovo tijelo nije bilo moguće pronaći, dozvoljeno je da se za Millera postavi spomenik na nacionalnom groblju Arlington u Arlingtonu u Virginiji kojim upravlja američka vojska.[22] [4] [23] [24] [25] [26] U februaru 1945. posthumno je odlikovan medaljom Bronzane zvijezde.[4]