Korisnik:Panassko/baskijski jezik
From Wikipedia, the free encyclopedia
Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jeziku u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija tj. u regiji koja se prostire na najzapadnijim Pirinejima u susjednim dijelovima sjeverne Španije i jugozapadne Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. vijeka. Baskijski također poznat kao euskara je jezik kojim govore Baski i ostali u Baskiji, Baskiji su autohtoni i prvenstveno naseljavaju Baskiju.[1] Baskijski jezik govori 28,4% (751.500) Baskijaca na svim teritorijama. Od toga, 93,2% (700,300) je u španskom području Baskije, a preostalih 6,8% (51,200) je u francuskom dijelu.[2] Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i 6 dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju politčke granice.
Baskijski jezik Eusakara | |
---|---|
Regije govorenja | Evropa |
Države govorenja | Španija Francuska |
Jezička porodica |
|
Broj govornika | maternji jezik: 665 700 |
Službeni status | |
Služben u | autonomna oblast Baskija ,Španija, Francuska |
Regulator(i) | Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia) |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | eu |
ISO 639-2 / 5 | baq |
ISO 639-3 | eu |
Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika |
Domaći govornici žive u susjednom području koje uključuje dijelove četiri španske provincije i tri "drevne provincije" u Francuskoj. Gipuzkoa, veći dio Biskaje, nekoliko općina Álava i sjeverno područje Navarre činili su jezgro preostalog područja baskijskog govornog područja prije nego što su 1980-ih uvedene mjere za jačanje baskijskog tečnog jezika. Nasuprot tome, veći dio Álave, najzapadnijeg dijela Biskaje, te središnje i južne Navare, pretežno su naseljeni izvornim govornicima španskog, bilo zato što je baskijski tijekom vijekova zamijenjen španskim (kao u većini Álave i centralne Navare), ili možda zato što se tamo nikada nije govorilo (kao u dijelovima Enkarterrija i jugoistočne Navare).
U frankističkoj Španiji na upotrebu baskijskog jezika uticala je represivna politika vlade. U Baskiji, "frankistička represija nije bila samo politička, već i jezička i kulturna."[3] Frankov režim je potisnuo baskijski iz zvaničnog govora, obrazovanja i izdavaštva,[4] čime je postalo nezakonito registrovanje novorođenih beba pod baskijskim imenima,[5] i čak su zahtijevali da se uklone gravure nadgrobnih spomenika na baskijskom jeziku.[6] U nekim provincijama javna upotreba baskijskog jezika bila je potisnuta, a ljudi su kažnjeni jer su ga govorili.[7] Javna upotreba baskijskog jezika izazivala je nepovjerenje od strane pristalica režima, što se često smatralo znakom antifrankizma ili separatizma.[8] Počevši od 1960-ih i kasnije, trend se preokrenuo te su obrazovanje i izdavaštvo na baskijskom počeli cvjetati.[9] Kao dio ovog procesa, Euskaltzaindia je krajem 1960-ih razvila standardizirani oblik baskijskog jezika, nazvan Euskara Batua.
Osim standardizirane verzije, pet historijskih baskijskih dijalekata su biskajski, gipuzkoanski i gornjonavarski u Španiji i navarsko-lapurdijski i souletinski u Francuskoj. Svoja imena preuzimaju iz povijesnih baskijskih provincija, ali granice dijalekata nisu u skladu s granicama provincija. Euskara Batua je stvorena kako bi se baskijski jezik mogao koristiti — i lako ga razumjeti svi govornici Baskije — u formalnim situacijama (obrazovanje, masovni mediji, književnost), a to je njegova glavna upotreba danas. I u Španiji i u Francuskoj, upotreba baskijskog jezika za obrazovanje varira od regije do regije i od škole do škole.
Baskijski je jedini preživjeli jezički izolat u Evropi. Trenutni uobičajeni naučni stav o porijeklu Baskijaca i njihovog jezika je da su se rani oblici baskijskog jezika razvili prije dolaska indoevropskih jezika na to područje, odnosno prije dolaska posebno keltskih i romanskih jezika, kao što su potonji danas geografski okružuju regiju baskijskog govornog područja. Tipološki, sa svojom aglutinativnom morfologijom i ergativno-apsolutnim poravnanjem, baskijska gramatika ostaje značajno drugačija od one standardnih prosječnih evropskih jezika. Ipak, baskijski je do 40 posto svog vokabulara posudio iz romanskih jezika, a za baskijsko pismo se koristi latinično pismo.