Opsada Pariza (885–886)
vikinški pohod / From Wikipedia, the free encyclopedia
Opsada Pariza 885. i 886. bila je dio vikinškog pohoda na Senu, u Zapadnoj Franačkoj. Opsada je bila najvažniji događaj vladavine Karla Debelog i prekretnica za dinastiju Karolinga i historiju Francuske. Za Franke je to također dokazalo stratešku važnost Pariza u vrijeme kada je bio i jedan od najvećih gradova u Zapadnoj Franačkoj. Opsada je predmet iskaza očevica u latinskoj pjesmi "Bella Parisiacae urbis" Abona Cernuusa.
Opsada Pariza (885–886) | |||
---|---|---|---|
Datum | 885–886. | ||
Lokacija | Pariz, Zapadna Franačka | ||
Sukobljene strane | |||
Komandanti | |||
|
Sa stotinama brodova, a možda i desecima hiljada ljudi, Vikinzi su stigli izvan Pariza krajem novembra 885, tražeći danak. Zahtjev je odbio Odo, grof od Pariza, uprkos činjenici da je mogao okupiti samo nekoliko stotina vojnika za odbranu grada. Vikinzi su napali grad različitim vrstama opsadnih sprava, ali nisu uspjeli probiti gradske zidine uprkos danima intenzivnih napada. Opsada se održavala mjesecima, ali bez znatnije inicijative napadača nakon početnog napada. Kako se opsada nastavljala, većina Vikinga napustila je Pariz da pljačkaju dalje uz rijeku. Vikinzi su tokom ljeta posljednji put pokušali zauzeti grad, ali nisu uspjeli. U oktobru je stigao Karlo Debeli s vojnom pomoći.
Na frustraciju Parižana koji su se borili da odbrane grad, Karlo je prestao napadati vikinške osvajače. Umjesto toga dozvolio im je da plove dalje uz Senu u napad na Burgundiju (koja je bila u pobuni) i obećao isplatu od 700 livra (257 kg) srebra. Vrlo kritičan prema ovome, Odo je pokušao prkositi Karlovim obećanjima. Kada je Karlo umro 888, Odo je izabran za prvog nekarolinškog kralja Franaka.