New York (savezna država)
savezna država Sjedinjenih Američkih Država / From Wikipedia, the free encyclopedia
New York (izgovorⓘ; fonološki: njujork; skraćeno NY) jedna je od saveznih država SAD-a. Pripada Sjeveroistočnoj i Srednjeatlantskoj regiji SAD. New York je 27. savezna država po veličini, treća po broju stanovnika i 7. po gustoći naseljenosti među 50 saveznih američkih država. On se graniči sa New Jerseyem i Pennsylvanijom na jugu, te Connecticutom, Massachusettsom i Vermontom na istoku. Država ima i morsku granicu sa saveznom državom Rhode Island istočno od Long Islanda, kao i međunarodnu granicu sa kanadskim provincijama Québec na sjeveru i Ontario na zapadu i sjeveru. Savezna država New York se na engleskom jeziku često naglašava kao New York State kako bi se razgraničila od New York Citya, njenog najvećeg grada.
New York | |||
State of New York (en) | |||
Savezna država | |||
|
|||
Uzrečica: Excelsior Uvijek prema gore | |||
Nadimak: The Empire State Empire država | |||
Država | Sjedinjene Američke Države | ||
---|---|---|---|
Graniči sa | |||
Glavni grad | Albany | ||
- Koordinate | 42°39′1″N 73°45′29″W | ||
Najviša tačka | |||
- Položaj | Mount Marcy | ||
- Nadmorska visina | 1.628,8 m | ||
Najniža tačka | |||
- Položaj | Atlantski okean | ||
- Nadmorska visina | 0 m | ||
Dužina | 530 km | ||
Širina | 455 km | ||
Površina | 141.300 km2 | ||
- Voda | 13,5% | ||
Stanovništvo | 19.746.227 (procjena 2014) | ||
Gustoća | 139,7 /km2 | ||
Osnovan | 11. savezna država | ||
Datum | 26. juli 1788. | ||
Vlada | |||
- Guverner | Kathy Hochul (D) | ||
Vremenska zona | UTC-5, UTC-4 | ||
Poštanski broj | NY | ||
Kod | US-NY | ||
Veb-sajt: www.ny.gov | |||
New York City, za koji je Popisni biro SAD procijenio da ima preko 8,4 miliona stanovnika u 2013,[1] je najveći američki grad i jedno od prvih odredišta legalnog useljavanja u Sjedinjene Američke Države.[2][3][4]. On je i jezgro metropolske regije New York Citya, jedne od najvećih gradskih aglomeracija na svijetu.[5] New York City je poznat i kao mjesto gdje se nalazi ostrvo Ellis, najveći historijski centar kroz koji su prošli milioni useljenika u SAD. Ovaj grad ima i status globalnog grada,[6] a na svjetskom nivou ima značajnog utjecaja na trgovinu, finansije, medije, umjetnost, modu, istraživanje, tehnologiju, obrazovanje i zabavu. U njemu se nalazi i sjedište Ujedinjenih naroda,[7] te je New York City važan centar međunarodne diplomatije[8] i često se opisuje kao kulturna i finansijska prijestolnica svijeta.[9][10][11][12][13] U samom gradu živi gotovo 40% ukupnog stanovništva cijele države New York, dok dvije trećine stanovništva živi u granicama metropolske regije New York Citya, dok je Long Island dom za gotovo 40% stanovništva države.[14][15][16][17] I država i grad New York dobili su ime po vojvodi od Yorka iz 17. vijeka, koji je kasnije postao engleski kralj Jakov II.
Prvi evropski naseljenici na području današnje države New York bili su francuski kolonisti i jezuitski misionari koji su tamo došli iz naselja u okolini Montreala radi trgovine i preobraćenja domorodaca u kršćanstvo. New York su prvobitno naseljavala razna plemena domorodaca koji su govorili jezike Algonquian i Iroquoian, a početkom 17. vijeka u ovo područje počinju se naseljavati holandski naseljenici, kada Henry Hudson 1609. godine proglašava ovo područje holandskom kolonijom. Oni prvo osnivaju tvrđavu Fort Nassau 1614. na ušću rijeka Hudson i Mohawk, gdje se danas nalazi glavni grad države New York, Albany. Vrlo brzo, Holanđani su osnovali i Novi Amsterdam te naselili i dijelove doline rijeke Hudson, čime je nastala kolonija Nova Holandija, zasnovana na trgovini i ostvarenju profita. Bila je to multikulturna zajednica od prvih dana njenog postojanja, te središte trgovine i useljavanja. Kraljevina Velika Britanija anektirala je ovu koloniju od Holanđana 1664. godine. Granice britanske kolonije, Provincije New York, bile su dosta slične današnjim granicama savezne države New York. I Holanđani, kao i Britanci, uvozili su afričke robove kao radnu snagu za gradove i koloniju. Afroamerikanci su tako integralni dio razvoja i nastanka New Yorka. New York je imao drugu najveću populaciju robova, nakon Charlestona (Južna Karolina)
Oko trećine svih bitki tokom Američkog rata za nezavisnost odigrao se na teritoriji New Yorka. Državni ustav proglašen je 1777. godine. New York je bio 11. savezna država koja je ratificirala Ustav SAD 26. jula 1788. godine. Robovlasništvo je bilo vrlo rašireno u New York Cityu i nekim poljoprivrednim područjima. Ubrzo nakon Američke revolucije, država je donijela zakon o postepenom ukidanju ropstva, međutim posljednji robovi u New Yorku nisu oslobođeni sve do 1827. godine.