Astma
kronična upalna bolest dišnih puteva / From Wikipedia, the free encyclopedia
Astma (od grčkog ἅσθμα, ásthma, "zaduha") je učestala kronična upalna bolest dišnih puteva obilježena raznolikim i recidivirajućim simptomima, reverzibilnom opstrukcijom dišnih putova i bronhospazmom.[1] Najčešći simptomi su zviždanje, kašljanje, osjećaj pritiska u prsima i kratkoća daha.[2]
Smatra se kako je astma uzrokovana kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika.[3] Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru na liječenje i spirometriji.[4] Astma se klasificira po ozbiljnosti kliničke slike na temelju učestalosti pojave simptoma, forsiranog i ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi (FEV1) I vrhunac ekspiratornog volumena.[5] Astma se također može podijeliti na atopičnu (ekstrinzičnu) i neatopičnu (intrinzičnu)[6] kad se pod pojmom atopija podrazumijeva sklonost razvoju reakciji preosjetljivosti tipa 1.[7]
Akutni se simptomi obično liječe udisanjem beta2-adrenergičnih agonista kratkotrajnog djelovanja (poput salbutamola) i peroralnom primjenom kortikosteroida.[8] U vrlo teškim slučajevima može biti potrebna intravenska primjena kortikosteroida, magnezijeva sulfata i bolničko liječenje.[9] Simptome se može spriječiti izbjegavanjem poznatih “okidača”, kao što su alergeni[10] i iritansi, te primjenom inhalacijskih kortikosteroida.[11] Ako je simptome astme teško nadzirati, osim inhalacijskih kortikosteroida mogu se primijeniti beta agonisti dugotrajnog djelovanja (LABA) ili antagonist leukotriena.[12] Prevalencija astme se od 1970-ih godina značajno povećala. Godine 2011. od nje je širom svijeta bolovalo 235–300 milijuna ljudi,[13][14] u što je uključeno i oko 250 000 smrtnih slučajeva.[14]