Bernhard Riman
From Wikipedia, the free encyclopedia
Georg Fridrih Bernhard Riman ( ;[1][2] 17. septembar 1826 — 20. jul 1866) bio je nemački matematičar koji je dao značajan doprinos razvoju matematičke analize, teorije brojeva i diferencijalne geometrije, čime je ujedno utro put i za kasniji razvoj Opšte teorije relativnosti. Mnogi ga smatraju jednim od najvećih matematičara svih vremena.[3][4]
Georg Fridrih Bernhard Riman | |
---|---|
Datum rođenja | 17. septembar 1826. |
Mesto rođenja | Brezelenc Nemačka |
Datum smrti | 20. jul 1866.(1866-07-20) (39 god.) |
Mesto smrti | Selaska Italija |
Prebivalište | Nemačka, Italija |
Državljanstvo | nemačko |
Obrazovanje | Univerzitet u Getingenu |
Zanimanje | matematičar |
Poslodavac | Univerzitet u Getingenu, Nemačka |
Delovanje | matematika (topologija, realna analiza, kompleksna analiza, analitička teorija brojeva) |
Radovi | Rimanova hipoteza, Rimanov integral, Eliptička geometrija |
Potpis | |
Na polju realne analize on je najbolje poznat po prvoj rigoroznoj formulaciji integrala, Rimanovog integrala i svom radu na Furijeovom redu. Njegovi doprinosi kompleksnoj analizi su posebno zapaženi po uvođenje Rimanovih površina, otvaranju nove avenije u prirodnom, geometrijskom tretmanu kompleksne analize. Njegov čuveni rad iz 1859. godine o funkciji raspodele prostih brojeva, koji sadrži originalnu postavku Rimanove hipoteze, smatra se jednim od najuticajnijih radova u teoriji analitičkih brojeva. Kroz svoje pionirske doprinose diferencijalnoj geometriji, Riman je postavio temelje matematike opšte relativnosti. Mnogi ga smatraju jednim od najvećih matematičara svih vremena.[5][6]