Nekropola u Gizi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Nekropola u Gizi jeste kompleks piramida koji se nalazi na visoravni Gize u Velikom Kairu, Egipat. Nekropola uključuje Veliku piramidu u Gizi, Kefreovu piramidu i piramidu Menkaure. S Nekropolom su povezani piramidalni kompleksi i Velika Sfinga u Gizi. Svi su izgrađeni tokom Četvrte dinastije Starog kraljevstva starog Egipta, između 2600. i 2500. godine prije Krista. Lokalitet takođe uključuje nekoliko groblja i ostatke radničkog sela. Nekropola pored Sakare i Tebe predstavlja najvažnije groblje Starog Egipta.
Nalazište se nalazi na rubovima Zapadne pustinje, otprilike 9 kilometara zapadno od rijeke Nil u gradu Gizi, i oko 13 kilometara jugozapadno od centra grada Kaira. Zajedno sa obližnjim Memphisom, ovo mjesto je 1979. godine upisano na UNESCO-ov popis svjetske baštine.[1]
Velika piramida i Khafreova piramida najveće su piramide izgrađene u starom Egiptu, i historijski su bile uobičajene kao amblemi starog Egipta u zapadnoj mašti.[2][3] Popularizirani su u helenističko doba, kada je Antipatar Sidonski Veliku piramidu naveo kao jedno od sedam svjetskih čuda. To je daleko najstarije od drevnih čuda i jedino koje još postoji.
Prvi ukopi ovdje su se dešavali već između 1. i 3. egipatske dinastije. Značaj ove nekropole porastao je tokom 4. dinastije, kada su faraoni Keops, Kefren i Mikeren odabrali Gizu za mjesto izgradnje svojih piramida. Osim faraona, ovdje su sahranjivani i članovi faraonovih porodica, kao i visoki službenici i sveštenici. Sve do kraja Starog egipatskog carstva u 6. dinastiji, ovdje je nastalo nekoliko stotina grobova. Poslije tog vremena, Gizi je opadao značaj, ali je ponovno došla u prvi plan tokom Novog egipatskog carstva kada su faraoni tog doba isticali slavu egipatsku prošlost, te su Gizu ponovno počeli koristiti kao mjesto sahrana.