Titin
protein sisara pronađen kod Homo sapiensa / From Wikipedia, the free encyclopedia
Titin – poznat i kao konektin – je protein kojeg kod čovjeka kodira genTTN.[5][6] Titin je džinovski protein, dužine veće od 1 µm,[7] koja funkcionira kao molekularna opruga koja je odgovorna za pasivnu elastičnost mišića, uz to što održava molekule miozina na mjestu. Sastoji se od 244 pojedinačno presavijenih domena proteina povezanih nestrukturiranim peptidnim sekvencama.[8] Ovi domeni se opružaju kada se protein proteže i ponovo se savijaju kada prestane napetost.[9]
Titin je važan u kontrakciji prugastog mišićnog tkiva . Povezuje Z-linije sa M linijamq u sarkomerama. Protein doprinosi prenošenju sile na liniji Z i napetosti u mirovanju u regiji I pruge.[10] Ograničava opseg pokreta sarkomera u napetosti, pridonoseći tako pasivnoj krutosti mišića. Varijacije u sekvenci titina između različitih vrsta mišića (npr. srčanog ili skeletnog) povezane su sa razlikama u mehaničkim svojstvima tih mišića.[5][11]
Titin je treći najzastupljeniji protein u mišićima (nakon miozina i aktina), a odrasli čovjek sadrži otprilike 0,5 kg titina.[12] Sa svojom dužinom od ~27.000 do ~35.000 aminokiselina (ovisno o izomorfnom spoju), titin je najveći poznati protein.[13] Gen za titin sadrži najveći broj egzona (363) otkrivenih u bilo kojem jedinom genu,[14] kao i najduži pojedinačni egzon (17.106 bp).