Meksiko
From Wikipedia, the free encyclopedia
Meksiko (španski: México [ˈme.xi.ko]), službeno Sjedinjene Meksičke Države (skraćeno: SMD; španski: Estados Unidos Mexicanos, skraćeno EUM), država u Sjevernoj Americi[2] koja graniči na severu sa SAD, na jugoistoku sa Gvatemalom i Belizeom, na zapadu sa Tihim okeanom, a na istoku sa Meksičkim zalivom i Karipskim morem. Površina Meksika iznosi 1.972.550 km² i po tome je 13. država u svetu. Glavni i najveći grad Meksika je Meksiko, a drugi veći gradovi su Ecatepec de Morelos, Guadalajara, Puebla, Ciudad Juárez, Tijuana, Monterrey i León. Broj stanovnika Meksika prema proceni iz 2012. iznosio je 113.910.608.
Sjedinjene Meksičke Države Estados Unidos Mexicanos |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Državna himna: " Himno Nacional Mexicano Nacionalna himna Meksika" |
||||||
Glavni grad | Sijudad Mehiko 19°26′0″N, 99°08′0″W | |||||
Službeni jezici | španski i 62 indijanska jezika | |||||
Vlada | Savezna republika | |||||
Uspostava | Od Španije 16. septembar 1810. | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 1,972,550 km2 (13.) | ||||
- | Voda (%) | 2,5 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2014 | 119.713.203 [1] (11.) | ||||
- | Gustoća | 57/km2 | ||||
HDI | 0.770 visok • 57. |
|||||
Valuta | Pezos | |||||
Vremenska zona | -8 do -6 | |||||
Pozivni broj | 52 | |||||
Web domena | .mx |
U pretkolumbovskom Meksiko postojale su mnoge indijanske kulture koje su stvorile napredne civilizacije kao što su Olmeci, Tolteci, Teotivakan, Zapoteci, Maje i Asteci. Španija je 1521. godine pokorila ovu teritoriju i organizovala je u Novu Španiju. Meksiko je stekao nezavisnost od Španije 1821. Period posle sticanja nezavinosti obeležile su privredne nestabilnosti, Američko-meksički rat i teritorijalni ustupci SAD, građanski rat, dva carstva i diktatura. Diktatura je 1910. godine dovela do Meksičke revolucije, što je dovelo do donošenja Ustava iz 1917. i uspostavljanja današnjeg političkog sistema.
Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji, Meksiko je glavna turistička destinacija u Latinskoj Americi i deseta najposećenija na svijetu.[3] Za tu posećenost najviše su zaslužne kulturne i prirodne lokacije koje je UNESCO svrstao kao Svjetsku baštinu; ima ih 31, a po brojnosti Meksiko je prvi na kontinentu i šesti u svijetu. Prema bruto domaćem proizvodu, Meksiko je četrnaesta globalna ekonomija, a po paritetu kupovne moći nalazi se na jedanaestom mjestu u svijetu.[4] Prema izveštaju UN iz 2011, meksički ljudski razvojni indeks je bio 0,770, te se Meksiko našao na 57. mjestu u svijetu. Međutim, raspodela bogatstva je neujednačena, jer u zemlji postoje krajevi sa različitim ljudskim razvojnim indeksom; neki krajevi su visoko razvijeni poput Njemačke,[5] a neki siromašni kao Burundi.[6] Takođe, Meksiko je jedna od zemalja sa najvećim klimatskim diverzitetom u svijetu, smatra se jednom od 17 zemalja svijeta sa megadiverzitetom; u Meksiku se nalazi 10—12% svijetske biološke raznovrsnosti,[7] a takođe je i dom za preko 12.000 endemskih vrsta.[8]
Politički, Meksiko je demokratska, federalna republika koja se sastoji od 32 države, to jest od 31 države i jednog federalnog okruga. Sedište vlade i sindikata nalaze se u Ciudad de México-u, čija teritorija je određena kao federalni okrug.[9]