Bilateria
From Wikipedia, the free encyclopedia
, bilateralija ili bilaterija su životinje sa dvobočnom (bilateralnom) simetrijom, tj. nemaju čeonu ("prednju") i zadnju stranu nago leđnu (gornju, dorzalnu) i trbušnu (donju, ventralnu); zato takođe imaju desnu i levu stranu tela. Nasuprot radijalno simetričnim životinjama, kao što su meduza i većina imaju gornju i donju stranu, ali ne i čelo i začelje, kao što su sunđeri, žarnjaci, i . Kod većeg dela, bilateralni embriji su triploblastični, što znači da imaju tri zametna sloja: endoderm, mezoderm i ektoderm. Gotovo svi su bilateralno simetrični, ili približno tako; najviše iznimki je kod , koji kao odrasli imaju gotovo idealnu radijalnu simetriju, ali su bilateralno simetrični u larvenom stadiju.[2][3][4].
Bilaterija | |
---|---|
Raznovrsnost bilaterijana. | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Kladus: | ParaHoxozoa |
Kladus: | Bilateria , 1888 |
Sinonimi | |
Triploblasti Lankester, 1973 |
Osim nekoliko grupa životinja (kao što su i ), bilateralija imaju kompletan probavni trakt, sa zasebnim ustima i anusom. Neki bilateralni organizmi nemaju telesnu šupljinu (, odnosno , i ), dok drugi imaju primarne telesne šupljine (koje proizlaze iz blastocela, kao kod ) i / ili srednje šupljine (koje se pojavljuju de novo, na primer, celom).