Itrij
hemijski element sa simbolom Y i atomskim brojem 39 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Itrij (latinski: ytrium) jeste hemijski element koji ima hemijski simbol Y i atomski broj 39. Spada u metale IIIB grupe periodnog sistema. To je srebrenasto svijetli prelazni metal, sličan lantanoidima, a često se ubraja u rijetke zemne elemente.[7] Itrij se gotovo uvijek nalazi zajedno sa lantanoidima u rijetkim zemnim metalima i nikad se u prirodi ne može naći kao samorodni element. Ima samo jedan stabilan izotop 89Y, koji se jedini i može naći u prirodi.
Itrij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Itrij, Y, 39 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Prelazni metali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 3, 5, d | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebreno bijeli metal | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0,0026[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 88,90584(2)[2] u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 180 (212) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 190 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d15s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 18, 9, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 600 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 1180 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 1980 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 2,5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | heksagonalna | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 4470[3] kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan ( = 1,2 · 10−4)[4] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 1795 K (1522[3][5] °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 3203[6] K (2930 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 19,88 · 10-6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 390[6] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 11,4 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 1 Pa pri 1883 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 3300 m/s pri 293,15 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 300 J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 1,66 · 106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 17 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | Y2O3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | -2,37 V (Y3+ + 3e- → Y) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,22 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja prah | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 11 S: 7/9-16-33 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Carl Axel Arrhenius je 1787. godine pronašao novi mineral nedaleko sela Ytterby u Švedskoj te mu dao ime ytterbit (gadolinit) po imenu sela. U Arrheniusovom uzorku, Johan Gadolin je 1789. godine otkrio itrij oksid[8], a Anders Gustaf Ekeberg je novom oksidu da ime yttria. Elementarni itrij je prvi put izolirao Friedrich Wöhler 1828. godine.[9]
Najvažniji vid upotrebe itrija je dobijanje fosforoscentnih boja, kao naprimjer za crvenu boju u starijim televizorskim ekranima na bazi katodnih cijevi (CRT ekrani) ali i za novije LCD ekrane.[10] Također se koristi i u proizvodnji elektrodi, elektrolita, elektronskih filtera, lasera i superprovodnika; u razne medicinske svrhe kao i za dodavanje raznim materijalima radi poboljšanja njihovih osobina. Ne postoje dokazi da itrij ima neku biološku ulogu, a izlaganje spojevima itrija može dovesti do plućnih bolesti kod ljudi.[11]