Ugljik
hemijski element sa simbolom C i atomskim brojem 6 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Ugljik ili karbon (od latinski: carboneum) jeste hemijski element sa simbolom C i atomskim brojem 6. U periodnom sistemu elemenata nalazi se u IV glavnoj grupi, nazvanoj po njemu, i u 2. periodi. Spada u nemetale.
Kratke činjenice periodnom sistemu, Serija ...
Ugljik u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Ugljik, C, 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Nemetali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 14, 2, p | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | crn (grafit) bezbojan (dijamant) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 0,087[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 12,011 (12,0096 – 12,0116)[2] u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 70 (67) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 77 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 170 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | He 2s2 2p2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 4,81[3] eV | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 1086,2[4] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. energija ionizacije | 2352[4] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
3. energija ionizacije | 4620[4] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4. energija ionizacije | 6222[4] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 0,5 (grafit) 10 (dijamant) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | heksagonalna (grafit) kubična prostorno centrirana (dijamant) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 2260 (grafit) 3510 (dijamant)[5] kg/m3 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | dijamagnetičan (D: = −2,2 · 10−5[6]; G: do −4,5 · 10−4)[7] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | - K (sublimira °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 3915[6] K (3642 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 5,31 · 10-6 (grafit) 3,42 · 10-6 (dijamant) m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 715 (sublimacija) kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 1 Pa pri 2710 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 18350 (dijamant) m/s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 709 (grafit)[6] 427 (dijamant) J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | grafit: 3 · 106 S/m dijamant: 1 · 10-4 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | grafit: 119–165 W/(m · K) dijamant: 900–1300 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 2, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | CO2; CO | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,55 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: nema oznaka upozorenja R S: nema oznake upozorenja S | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Zatvori
U prirodi se javlja u samorodnoj formi u obliku dijamanta i grafita, a mnogo više u obliku brojnih hemijskih spojeva (karbonata, ugljik-dioksida, prirodne nafte i plina, uglja i drugih). Zbog svoje posebne elektronske konfiguracije (polupopunjena L-ljuska), posjeduje mogućnost stvaranja izuzetno kompleksnih molekula, i među svim hemijskim elementima pokazuje najveću raznolikost u stvaranju brojnih hemijskih spojeva. Spojevi ugljika čine molekularnu osnovu za cjelokupni živi svijet na Zemlji.